Treći po veličini milionski grad na reci Volgi, smešten je na ušću reke Samare u Volgu, 1.098km istočno od Moskve. Grad se odlikuje mešavinom arhitektonskih stilova, zanimljivim muzejima i uređenim zelenim površinama. Većinu današnjeg stanovništva u Samari, čiji je broj oko 1.163.000 čine Rusi (oko 88%), a u gradu žive i Tatari, Ukrajinci, Mordvini, Čuvaši, Jermeni, Azerbejdžanci, Uzbekistanci i Belorusi.
Samara je vlasnik nekoliko zanimljivih rekorda. 2001.godine je u gradu izgrađena najviša železnička stanica u Evropi, bar je to bila u vreme gradnje. Moderna staklena zgrada visine preko 100m je zbog svoje siluete u narodu dobila nepristojan naziv. Samarski rečni kej, dužine oko 5km, se smatra najdužim u Evropi. Uređenje keja je počelo u 19.veku. Takođe, postoji tvrdnja da je lokalni trg Kujbiševa, sa zgradama koje se na njemu nalaze i sa kojima zauzima teritoriju od 8 hektara, najveći trg u Evropi.



Samara je osnovana 1586.godine sa ciljem izgradnje velike stražarske tvrđave. Tvrđava je trebalo da zaštiti Rusiju od nomada i da kontroliše srednji tok reke Volge. Stara Samara je početkom 18.veka bila jedan od gradova Kazanske gubernije, a zatim i Astrahanske. Sticajem okolnosti, ovaj grad je bio i središte dva velika ustanka: jednog, na čelu sa Stepanom Razinom i drugog, na čelu sa Jemeljanom Pugačovоm. U carskoj Rusiji Samara je bila aktivan trgovački region, u kome se prodavalo mnogo žitarica, vune, kože i stoke. Krajem 19.veka u Samari je uspostavljen trgovački vodeni put duž Volge, a pojavila se i pruga. Oktobarska revolucija u Samari je prošla bez većih potresa. Od 1935. do 1991.godine, grad je nosio naziv Kujbišev, po ruskom revolucionaru Valerijanu Kujbiševu.


Za vreme Drugog svetskog rata, kada su Nemci prodirali ka Moskvi, gradu je bila namenjena uloga „rezervne prestonice“. Kada su Nemci počeli da se povlače, u Samari je izgrađen Staljinov bunker, koji se nalazi 37m ispod zemlje. Bunker je bio potpuno funkcionalan, ali nikada nije upotrebljen. Početkom devedesetih godina 20.veka je otvoren za posetioce i pretvoren u muzej. Bunker posećuju mnogi stranci, ali je ipak najviše Nemaca. Stvara se i legenda o bunkeru i Staljinu u pričama tipa: možda Staljin nije stvarno umro 1953.godine, već se jednostavno preselio na ovo mesto, sa koga je nastavio da upravlja zemljom…


Posle završetka Drugog svetskog rata, u Samari se ubrzano razvijala industrija. Grad postaje centar avijacijske i kosmičke industrije. U Samari je napravljena raketa Vostok na kojoj je Jurij Gagarin leteo u kosmos, prvi put u istoriji čovečanstva. Posle tog legendanog događaja, Gagarin je baš iz Samare (tada Kujbišev) referisao sovjetskom rukovodstvu o rezultatima leta. U Samari i danas postoji raketno-kosmički centar „Progres“, koji proizvodi noseće rakete.


U centru Samare, koju i dalje nazivaju „gradom raketa“ se nalazi muzej posvećen kosmosu, pod nazivom „Samara kosmička“. Ispred muzeja se nalazi prava raketa „Sojuz“, visine 51m i težine oko 100 tona. U muzeju se može videti sve vezano za Gagarinov istorijski let u kosmos.

Na keju Volge se nalazi jedna od najstarijih ruskih pivara, Žiguljovska fabrika. Osnovao ju je Austrijanac, Alfred fon Vakan, 1881.godine. Ovde se mogu probati originalne vrste penastog pića, može se obići fabrika i pratiti proces proizvodnje. U periodu između 1915. i 1923.godine fabrika nije proizvodila pivo, jer su lokalne vlasti vodile kampanju protiv pijanstva. U samoj državi je bio na snazi takozvani „suvi zakon“, koji je podrazumevao zabranu konzumiranja alkohola. U to vreme je fabrika proizvodila dvopeke, ručne bombe, krevete. Korišćena je kao skladiše i kao bolnica. Vrsta piva, pod nazivom „žiguljovsko“ je iz 1936.godine. Pored same fabrike se nalazi kultni pivski bar „Na dnu“, gde se toči ovo čuveno rusko pivo.


Još jedna od znamenitosti Samare, smeštena u centru grada, je Muzej moderne, danas jedan od najpopularnijih umetničkih muzeja u gradu. Muzej je smešten u predivnoj vili, koja predstavlja jednu od prvih građevina u Samari, izgrađenoj na ovaj arhitektonski način, u stilu secesije. To je umetniki stil, inspirisan prirodnim oblicima i strukturama i obuhvata razdoblje od 1890. do 1910.godine. Vilu je podigao trgovac Aleksandar Kurlin za svoju suprugu Aleksandru Kurlinu, 1903.godine. Muzej čine 22 prostorije i svaka ima enterijer u stilu secesije. Vila je rekonstruisana između 2008. i 2012.godine. Do tada je ovde bio smešten Zavičajni muzej. Uveče, u dvorištu muzeja se održavaju književne večeri i koncerti klasične muzike.


Odmah pored Muzeja moderne se nalazi još jedna gradska atrakcija, poljski katolički hram u gotičkom stilu, Crkva presvetog srca Isusovog. Hram datira iz 1890.godine, kada je na ovom mestu katolička zajednica, koju su činili uglavnom Poljaci sagradila drveni hram. 1906.godine je izgrađeno kameno zdanje u neogotičkom stilu. Posle revolucije crkva je zatvorena, a u funkciju je vraćena početkom devedesetih godina 20.veka. U crkvi se čuvaju mošti Svetog Martina de Poresa. Katedrala je najviša zgrada u Samari.


Crkvena znamenitost Samare je i Iverski ženski manastir, koji je osnovan 1850.godine. Pri manastiru su postojale bolnica, škola i zanatske radionice. Do početka 20.veka u njemu je živelo oko 400 monahinja. Manastir je zatvoren 1925.godine, a obnovljen 1992.godine.

Luteranska crkva Svetog Đorđa je takođe specifičnost Samare. Ova crkva je bila duhovni centar Nemaca, koji su živeli u samarskoj guberniji. Pri crkvi je postojao vrtić i škola za decu iz nemačkih porodica. Novac za izgradnju crkve je donirao ruski trgovac Jegor Anajev, 1854.godine.

Zgrada dramskog pozorišta, koje nosi ime pisca Maksima Gorkog je još jedna u nizu izuzetnih građevina u Samari. Pozorište postoji od sredine 19.veka. U početku se nalazilo u drvenoj građevini. 1888.godine, pozorište je preseljeno u živopisni dvorac od kamena, sagrađen u elegantnom pseudo-ruskom stilu. Na sceni ovog teatra se podjednako izvode i klasična i moderna dela.

Muzej „Dečja umetnička galerija“ zauzima prostor jedne neobične trgovačke vile. Zgrada vile je arhitektonski spomenik 19.veka i bila je vlasništvo trgovca Ivana Andrejeviča Te-Klodta. Galerija je otvorena 1990.godine i namenjena je prvenstveno deci u ulozi umetnika i deci u ulozi publike. Ali uporedo sa dečjim radovima, ovde se izlažu i radovi studenata, diplomaca umetničkih škola i profesionalnih slikara. U muzeju se održava i veliki broj međunarodnih izložbi.


Autor: Nađa Milanić
Linkovi sa kojih su preuzete fotografije:
https://avatars.mds.yandex.net/get-pdb/34158/05a8794c-f0e4-4251-bbe8-4f84850ce10c/s1200, https://avatars.mds.yandex.net/get-pdb/805160/d934ef49-8be5-446e-a0b1-ecf896021978/s1200?webp=false, https://proehal.ru/media/sights/samara/samarskaya-naberezhnaya_okkc24q.jpg, https://avatars.mds.yandex.net/get-zen_doc/1362956/pub_5af2028177d0e68768697e63_5af2e8889d5cb358fb838509/scale_1200, https://img-fotki.yandex.ru/get/5809/97718891.37/0_11a23a_a1a386a3_orig, https://ds03.infourok.ru/uploads/ex/10e4/0002203b-03bfdf60/1/img63.jpg, https://img-fotki.yandex.ru/get/4100/46980979.1ca/0_106903_14e52a39_orig, https://www.tourprom.ru/site_media/images/upload/2016/6/11/poiphoto/b3_1.jpg, https://ciur.ru/vot/vot_skva/SiteAssets/Lists/News/NewForm/img12.jpg, http://mo-smr.ru/wp-content/uploads/2015/02/989763606.jpg, http://itnt-conf.org/images/tourism/17.jpeg, http://life.russiarunning.com/wp-content/uploads/2018/01/zhigulevskij-pivovarennyj-zavod.jpg, https://avatars.mds.yandex.net/get-pdb/49816/f2f782b1-83d5-47c4-9605-7dbbb10f97b8/s1200, https://turisticum.ru/img/luka/samara/18.jpg, https://avatars.mds.yandex.net/get-pdb/199965/e6355618-948f-441b-9272-247c3d135977/s1200, https://zagran.guru/wp-content/uploads/2018/07/hram-presvyatogo-serdca-iisusa-v-samare-1.jpg, http://itd1.mycdn.me/image?id=866561623895&t=20&plc=WEB&tkn=*BA8h1WTOzDWJQJFjrGPghCpWmeE, https://m.aeroflot.ru/media/aflfiles/travelguide/ru/kuf/kuf-1.jpg, https://www.on-walking.com/files/samara/073.jpg, https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/bc/%D0%A1%D0%B0%D0%BC%D0%B0%D1%80%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%B4%D1%80%D0%B0%D0%BC_%D1%82%D0%B5%D0%B0%D1%82%D1%80.jpg, https://kelohouse.ru/images/dom191/160x127x1.jpg.pagespeed.ic.jwthe3h4ri.jpg, http://am1.dlstatic.ru/company/gallery/1139/1139889.gallery.jpeg.