Iz Rusije s ljubavlju Opšte

Lada – simbol prošlog veka

Istorijat "Lade" počinje 20. jula 1966. godine, kada je sovjetska vlada potpisala dokument o izgradnji nove fabrike automobila u gradu Toljatiju.

Taj datum se smatra rođendanom kompanije „AvtoVAZ“. „AvtoVAZ“ je postao jedan od najvećih proizvođača putničkih automobila u Evropi. U toku čitave istorije fabrike u Toljatiju,pojavilo se više od 50 različitih serijskih modela automobila, proizvedenih u oko 30 miliona primeraka. Istorija ove fabrike je u stvari istorija domaćesovjetske i ruske auto-industrije.

Sovjetski građani su mogli da kupuju domaće automobile još početkom pedesetih godina prošlog veka, ali izbor nije bio veliki. Najpristupačniji putnički automobil je bio „Moskvič“, a najskuplji „Pobeda“ (Volga). Broj proizvedenih Moskviča nije bio dovoljan da pokrije potražnju.

Sovjetskom Savezu je bio potreban pravi „narodni automobil“. Тu ulogu je neko vreme pretendovao da preuzme „Zaporožac“. Međutim, ovaj malolitražni automobil nije mogao da zadovolji potrebe šireg sloja stanovništva. Usled toga, vlada je predložila izgradnju nove fabrike automobila koja bi mogla da proizvodi više od pola miliona automobila godišnje i na taj način zadovolji automobilski bum u zemlji. Od tog trenutka počinje istorija „AvtoVAZ-a.“

Da bi se ubrzala izgradnja takvog preduzeća, odlučeno je da se privuku strani stručnjaci. Izbor je pao na italijanski koncern „Fiјat“, čiji su automobili bili popularni u Evropi. Konkretno, 1966. godine koncern je predstavio svoj novi model “ Fiјat 124″, koji je prepoznat kao „automobil godine“. Za domaće kupce je bilo potrebno napraviti sovjetsku varijantu ovog automobila.

Za izgradnju nove fabrike automobila je predviđen rok od 6 godina. Grandioznu konstrukciju fabrike je opremalo 844 domaćih mašinskih pogona i čak 900 pogona iz drugih zemalja, uključujući Nemačku, Italiju, Francusku i Veliku Britaniju. Preduzeće je izgrađeno u rekordnom roku od tri i po godine. Obuka osoblja je započela i pre nego što je izgradnja postrojenja završena. Zahvaljujući neumornom radu radnika, prvih 6 vozila je sišlo sa proizvodne trake 19. aprila 1970. godine. To su bili automobili modela VAZ-2101 „Žiguli“, od kojih su 2 bila u plavoj, a 4 u boji višnje i simbolizovali su boje Ruske Federativne Republike kao dela Sovjetskog Saveza. Prvi model „AvtoVAZ-a“, Žiguli , naziv je dobio po planinskom lancu, smeštenom na desnoj obali reke Volge. Bio je najmasovniji automobil u Sovjetskom Savezu i Rusiji. Poznat je pod nadimkom „Kopejka“.

U toku prve godine rada, fabrika je proizvela 100 hiljada „Kopejki“. „Kopejka“ je nastala na osnovu modela „Fiјat 124“ iz 1966. godine, koji je prilagođen sovjetskim putevima. Sastavljena je od domaćih komponenata i, prema rečima dizajnera, imala je više od 800 razlika od italijanskog prototipa. Klirens domaćeg automobila je povećan sa 110 na 175 mm, ojačane sukočnice i ogibljenje. Kopejka je postala rodonačelnik limuzina sa pogonom na zadnje točkove i univerzalnih „klasičnih“ modela, serija kojih sledi. Ovaj automobil se proizvodio u originalnom obliku do 1982. godine, a njegove modifikacije do1988. godine, do kada je proizvedeno 4,85 miliona ovih automobila. Čak i danas, posle skoro četiri decenije od kada je poslednja „Kopejka“ sišla sa proizvodne trake, mnogi od ovih automobila se mogu videti na domaćim i inostranim putevima, i to u odličnom stanju.

Sledeći model iz iste porodice automobila, VAZ-2102 „Žiguli“, je napravljen već 1971. godine. Model „VAZ-2103“ je napravljen sledeće, 1972. godine. U narodu je bio popularan baš kao i „Kopejka“ i prozvan je „Trojka“. 1973. godine je proizveden čak milioniti „Žiguli“; 1974. godine fabrika dostiže proizvodni kapacitet od 660 hiljada automobila godišnje.

Od 1973. godine, automobil se isporučuje i na svetsko tržište. U to vreme je, za inostrano tržište, zvanični naziv brenda „Žiguli“ morao biti preimenovan u „Lada“. Do toga je došlo, jer je naziv „Žiguli“ na francuskom jeziku zvučao slično kao „žigolo“ (muškarac koji pleše za novac). Vremenom se marka „Lada“ počela proizvoditi i za domaćeg potrošača. „Žiguli“ je prestao da se proizvodi.

Razvoj fabrike automobila „AvtoVAZ“ je neraskidivo povezan sa razvojem grada Toljatija i obrnuto. Paralelno sa izgradnjom fabrike se gradio i novi Avtozavodski okrug. Zahvaljujući izgradnji i angažovanju neimara i radnika, gradsko stanovništvo se povećalo više od 6 puta u periodu između 1962. i 1982. godine.

Sve do raspada Sovjetskog Saveza, fabrika poboljšava stare i izbacuje nove modele automobila. Među njima je bila vrlo popularna i „Šestica“ ili „VAZ-210“, koji je za više od 30 godina proizvodnje prodat u 4,3 miliona primeraka. Njegov prototip je bio „Fiјat 124 speciјale“.

Osamdesete su donele novu fazu proizvodnje i generaciju „Sputnјik“ vozila. Pojavljuje se model „VAZ-2108“ ili „Osmica“. Model je napravljen u saradnji sa „Poršeom“. Nemci su pomogli sovjetskom proizvođaču u svemu, osim dizajna.

Posle raspada Sovjetskog Saveza ovaj automobilski gigant doživljava duboku i dugotrajnu krizu. On se najpre suočava sa pojmom zvanim „konkurencija“. U zemlju ulazi reka pomodnih, iako polovnih automobila inostrane prozvodnje. Oni su traženiji na tržištu od domaćih. „AvtoVAZ“ mora da smanji obim proizvodnje i ukine 25% radnih mesta. Ni državna podrška nije pomogla. Rekordni pad prodaje je zabeležen 2009. godine u odnosu na 2008. godinu i iznosio je 39 %. U julu 2009. godine je pronađen izlaz. Sklopljen je sporazum sa alijansom Reno-Nisan, koja je uložila 240 miliona evra, što je bila vrednost 25% svih akcija.

Pre ulaska u partnerstvo sa Reno-Nisanom, od postsovjetskih modela automobila, izdvaja se jedan od retkih novih modela ove firme iz devedesetih godina prošlog veka, VAZ-2110. Imao je originalan dizajn karoserije i kabine. Zatim je prošlo više od 10 godina do pojave Ševrolet nive, 2003. godine. 2007. godine se pojavljuje Lada priora.

Fabrika automobila u Toljatiju jemenjala ime u tokusvog postojanja, dužeg od pola veka. U periodu od 1966. do 1971. godine, nosila je naziv „VAZ“ ( рус. ВАЗ), što je skraćenica od „Volžska fabrika automobila“ (рус. Волжский автомобильный завод). Od 1971. do 2012. godine nosi naziv Volžsko udruženje za proizvodnju putničkih automobila „AvtoVAZ“. Od 2012. godine kada da je ušla u zvanično partnerstvo sa alijansom Reno-Nisan, pun naziv kompanije je Otvoreno akcionarsko društvo „AvtoVAZ“.

Istorija koncerna „AvtoVAZ“ je zaista bogata. Zato nije iznenađujuće da on ima i svoj muzej, koji je jedna od najvećih institucija tog tipa u Rusiji. Muzej istorije „AvtoVAZ-a“ se nalazi u gradu Toljatiju. Posvećen je domaćem brendu, ali i brendu „Lada“ za inostrano tržište. Ovde možete videti prvu „Kopejku“ boje trešnje, prve modele „Grante“, „Kaline“, ili „Largusa“.

Reklame

apartmani Zlatar

Reklame