Čardaš iz komšiluka Opšte

Sečenji Lančani most

Sečenji Lančani most (Széchenyi Lánchíd) ili Lančani most kako ga još zovu, prvi je most koji je omogućio prelaz Dunava u Budimpešti.

Za ovaj prelepi most, koji je nazvan po čuvenom reformatoru i političaru grofu Ištvanu Sečenjiju (István Széchenyi), vezuje se i jedna izuzetno neobična priča.

Lančani most je viseći most koji spaja dva dela grada Budim i Peštu, a može se reći kako je to i prepoznatljiv simbol Budimpešte. Bio je to prvi kameni most koji je povezivao Budim i Peštu, a ujedno je ovaj most bio tek drugi prelaz reke na celoj dužini reke Dunav. Ideju o izgradnji mosta pokrenuo je grof Ištvan Sečenji, a finasiranje projekta izgradnje mosta pokrenuo je baron Šina Đerđ (Sina György).
Poznato je kako je baron Šina lično učestvovao u finasiranju mosta dizajniranog u klasicističkom stilu i dao ujedno i najveću donaciju za njegovu izgradnju. Projekat ovog prelepog mosta, izradile su arhitekte Vilijem Klark i Adam Klark, a most je u vreme izgradnje smatran jednim od svetskih inženjerskih i arhitektonskih čuda. Ujedno se u ono vreme smatrao izuzetno korisnim za život u zemlji, ali i ekonomiji u celosti.

Lančani most je prvi most koji je omogućio prelaz Dunava u Budimpešti!

Radovi na mostu započeli su 1839. godine, a most je svečano 20. novembra 1849. godine otvorio Juliuš Jacob von Hajnau (Julius Jacob von Haynau), tada carsko-kraljevski logorski admiral iz Austrije. Svečanom otvaranju mosta prisustvovao je i Karl von Geringer, ali ne i jedan od projektanata Vilijem Klark. Za nadgledanje kompletne izgradnje mosta bio je zadužen škotski inženjer Adam Klark, koji se kasnije oženio sa Mađarskom kraljicom i za stalno nastanio u Mađarskoj.

Hajnau nije imao dobro mišljenje o arhitekti Vilijemu Klarku i zbog toga ga nije ni pozvao na svečano otvaranje na kome ga na žalost nije ni spomenuo. Ali je zato pozvao i zahvalio se bankarima poput Georgiuša Šinata (Georgius Sinát) čiji je udeo u finasiranju mosta iznosio čak 60% celokupne sume, zatim Solomona Rotšildota (Solomon Rothschildot) koji je sa svojim partnerom Vodianer Morikalom (Wodiáner Móriccal) imao udeo od 30%. Preostalih 10% od kompletne sume za finasiranje izgradnje Lančanog mosta, platili su Mađarski akcionari uključujući i samog Sečenjija.

Zanimljivo je to što Hajnau uopšte nije bio zadovoljan kompanijom koja je projektovala i gradila most, ali je na svečanom otvaranju mosta bio velikodušan pa nije ništa loše rekao o zagovornicima kompanije koja mu se nije svidela.

Zanimljivo je to da su predstavnici vojske po svaku cenu hteli da zabrane gradnju mosta, a protiv izgradnje mosta su bili čak i neki predstavnici Bečkog dvora. Međutim evidentno je da u tome ni jedni ni drugi nisu uspeli. Sečenji na žalost nije bio pozvan na svečano otvaranje mosta za koji je bio itekako zaslužan, jer je tada kao političar na zalasku koji je bio potisnut u stranu. Sečenji je na žalost sa svojim sinom svečano otvaranje mogao gledati samo sa velike udaljenosti preciznije sa jednog brda u okolini.
Interesantno je kako na svečanom otvaranju mosta niko nije održao nijedan zvaničan govor, a političari koji su tek došli na vlast, kao i nove ugledne ličnosti, nisu postavili spomen ploču sa svojim imenima i imenom svog vladara, spomen pločom koja se inače postavlja u ovako svečanim trenucima.

Sečenji Lančani most svečano je otvoren 20. novembra 1849. godine!

Poznata je priča u kojoj se navodi da je grof Sečenji obećao da će skočiti sa mosta, ako neko primeti bilo kakav nedostatak na njemu. Jedan dečak se navodno popeo do lavova i ispričao kako lavovi nemaju jezik.
A postoji i priča u kojoj se napominje, kako je Sečenjijeva ćerka primetila da lavovi nemaju jezik i to rekla svom ocu. Nakon tih priča Sečenji se popeo do lavova, uverio se da nemaju jezik pa je odmah zatim navodno skočio u Dunav. Međutim pojedini tvrde kako lavovi ipak imaju jezik, ali se jezici na skulpturama ne vide sa gornje strane, jer su lavovi postavljeni na kamene blokove koji su visoki 3 metra.
Možemo reći da je ova zapravo legenda, neiscrpna tema mnogih za raspravu o tome da li su lavovima postavljeni jezici ili ne, ali moramo još jednom potvrditi kako lavovi imaju jezike, ali se oni na prvi pogled jednostavno ne vide.

Sa Budimske strane u nastavku mosta kroz brdo, izgrađen je tunel Alagut (Alagút tunnel). U neposrednoj blizini Lančanog mosta, nalazi se isklesana mermerna ploča visine 2 metra u vidu spomenika. Zanimljivo je što se od tačke mermera gde se nalazi ova mermerna ploča, računaju sva rastojanja u Mađarskoj.

Grof Sečenji je navodno obećao da će skočiti sa mosta ako neko pronađe samo jednu grešku u izgradnji!

Dužina mosta iznosi 380 metara, a krajevi mosta povezuju Trg Sečenji u Pešti i Adam Klarkov trg u Budimu. Smatra se kako je Lančani most direktno uticao na spajanje Budima i Pešte u jedan grad 1876. godine, ali i da je postao simbol nacionalnog buđenja, napretka pa i veze između zapada i istoka. Konstrukcija ovog mosta, kao i ukrasi od livenog gvožđa, zrače ravnotežom i mirnim dostojanstvom, a sam most je izuzetno cenjen i visoko rangiran u Evropi.

Gvozdene lance koji drže put kojima idu vozila, drže dva rečna mola od 48 metara i koja su izgrađena u klasicističkom stilu. Lanci su nastali od gvozdenih ploča dužine nekoliko metara, a njegovi delovi su povezani sa velikim zakovicama koje onemogućavaju veće pomeranje lanaca za vreme jakih vetrova.

Neki predstavnici Bečkog dvora kao i predstavnici vojske bili su protiv izgradnje Lančanog mosta!
Lanci su provučeni kroz gornji deo stubova gde imaju oslonac na velikim gvozdenim sedlima. Lanci između dva stuba su postavljeni tako da vise dosta nisko i pružaju se do obale reke i na tom mestu su spušteni duboko ispod vidljivog dela mosta. U delu gde se lanci spuštaju postavljene su takozvane lančane komore u kojima su silazni krajevi lanaca smešteni u ogromne gvozdene blokove koji se naslanjaju na zidove komora.

Smatra se kako je Lančani most postavio temelje ogromnog ekonomskog, kulturnog i socijalnog značaja Mađarske, baš onako kako Bruklin most ima značaj za grad Njujork i SAD.

Lančani most je imao direktan uticaj na spajanje Budima i Pešte 1876. godine u jedan grad!

Mađarski kaskader i pilot Peter Bešenjei (Péter Besenyei) je avionom okrenutim naopako, proleteo ispod Lančanog mosta i to je prvi put da se neko usudio da to uradi. Očigledno je kako je ovaj hrabri potez Petera isprovocirao mnoge pilote pa i same organizatore Red Bul vazdušne trke (Red Bull air races) da je možemo reći naopaki prolet avionom ispod Lančanog mosta u ovoj vazdušnoj trci uvršen i kao obavezna disciplina koja se mora izvesti u Budimpešti.

Izvor fotografija: Pixabay

Reklame

apartmani Zlatar

Reklame